Kako i zašto kompostirati
Biootpad je selektivan otpad iz vrtova, parkova i kuhinja te predstavlja vrijednu sirovinu za proizvodnju prirodnog gnojiva – komposta.
Želite li kompostirati, to možete učiniti u dijelu vlastitog vrta ili dvorišta koji se nalazi u polusjeni kako bi kompost bio zaštićen od prevelikog isušivanja ljeti, odnosno vlaženja tijekom kišnih mjeseci.
Što se sve može kompostirati?
- ostaci voća i povrća
- talog kave i čaja
- ljuske od jaja
- slama i sijeno
- ostaci kod orezivanja
- pokošena trava
- granje i drvenasti ostaci
- lišće
Što se ne može kompostirati?
- ostaci termički obrađene hrane
- meso, riba, kosti, koža, izmet životinja
- biootpad koji kontaminiran s pesticidima, uljanim i zaštitnim bojama
- naftom, benzinom
- osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha
- mliječni proizvodi, ulja i masti
Na koji način se radi kompost?
Tvrde i meke sastojke uvijek miješajte u približno jednakom omjeru. Tvrdi sastojci poput usitnjenog granja i drvenastih ostataka kompostu će dati prozračnost, dok će meki sastojci služiti kao hrana za mikroorganizme. Pomiješane sastojke treba održavati vlažnima i povremeno ih preokretati kako bi se osigurao dotok zraka. Vlažnost možete provjeriti tako da materijal stisnete u šaci i ako zadrži oblik zadobiven stiskom u njemu je optimalna količina vode.
Kompostirati možete i zimi, no tada se kompostna hrpa sporije zagrijava. Želite li kompostirati tijekom hladnijeg doba godine, ujesen pripremite zalihu usitnjenog drveta i lišća koje ćete pomiješati s otpadom iz kuhinje. Prve količine svježeg komposta možete očekivati nakon šest mjeseci, no u njemu će biti neraspadnutih dijelova te ga ja potrebno prosijati. Deset do dvanaest mjeseci nakon početka kompostiranja, kompost ponovno treba prosijati i tada ga možete koristiti u vrtu te za prihranu sobnog bilja.
Kompostiranje je u potpunosti prirodan i najstariji način recikliranja otpada stoga vratimo prirodi ono što joj pripada.
