Biootpad je selektivan otpad iz kuhinje i vrtova i predstavlja vrijednu sirovinu za proizvodnju prirodnog gnojiva – komposta.

 

Želite li kompostirati, to možete učiniti u dijelu vlastitog vrta ili dvorišta koji se nalazi u polusjeni kako bi kompost bio zaštićen od prevelikog iskušivanja ljeti, odnosno vlaženja tijekom kišnih mjesci.

 

Što se sve može kompostirati?

 

  • ostaci voća i povrća
  • slama i sijeno
  • talog kave i čaja
  • ostaci kod orezivanja
  • pokošena trava
  • ljuske od jaja
  • granje i drvenasti ostaci
  • lišće

 

Umjesto da ove vrijedne sirovine bacate u miješani komunalni otpad, korisnije ih je odvojiti i koristiti za proizvodnju kvalitetnog biokomposta.

 

Na koji način se radi kompost?

Tvrde i meke sastojke uvijek miješajte u približno jednakom omjeru. Tvrdi sastojci poput usitnjenog granja i drvenastih ostataka kompostu će dati prozračnost, dok će meki sastojci služiti kao hrana za mikroorganizme. Pomiješane sastojke treba održavati vlažnima i povremeno ih preokretati kako bi se osigurao dotok zraka. Vlažnost možete provjeriti tako da materijal stisnete u šaci i ako zadrži oblik zadobiven stiskom u njemu je optimalna količina vode.

 

Kompostirati možete i zimi, no tada se kompostna hrpa sporije zagrijava. Želite li kompostirati tijekom hladnijeg doba godine, ujesen pripremite zalihu usitnjenog drveta i lišća koje ćete pomiješati s otpadom iz kuhinje. Prve količine svježeg komposta možete očekivati nakon šest mjeseci, no u njemu  će biti neraspadnutih dijelova te ga ja potrebno prosijati. Deset do dvanaest  mjeseci nakon početka kompostiranja, kompost ponovno treba prosijati i tada ga možete koristiti u vrtu te za prihranu sobnog bilja.

 

Kompostiranje je prirodan i najstariji način recikliranja otpada!

Vratimo prirodi što joj pripada!

 

*Ukoliko nemate potrebe za vlastitim kompostom ili nemate mogućnost kompostiranja, biootpad možete pohraniti u smeđe spremnike za otpad.