Odlagalište otpada Sorinj predstavlja službeno odlagalište otpada za zbrinjavanje komunalnog otpada od 1969. godine, a nalazi se na obuhvatu općine Lopar. Od naselja Lopar udaljeno je cca 2,5 km, a od Grada Raba cca 12,5 km. Odlagalište se nalazi 1 km od državne ceste Rab – Lopar do koje postoji asfaltirani pristupni put. Površina odlagališta je oko 40.000,00 m2, odlagalište je ograđeno, nadzire se i svaki ulazak se registrira, a dovezena količina i vrsta otpada se bilježi u očevidnik u elektronskom obliku. Na platou odlagališta postoje mjesta na kojima se sortira dovezeni metalni otpad, tvrda plastika, kao i staklena ambalaža, koji se odvoze s otoka.

      Konačno rješenje problematike otpada, u skladu s usvojenim Programom postupanja s otpadom i Programom zaštite okoliša kako predviđa Prostorni plan Primorsko – goranske županije („Službene novine Primorsko – goranske županije“, broj 14/00, 12/05, 50/06, 08/09), jest formiranje jedinstvenog Centra za gospodarenje otpadom za cijeli teritorij Županije uz uspostavu mreže reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica te sanaciju neuređenih i neprimjerenih odlagališta otpada.

       Dundovo d.o.o. Rab je prema Sporazumu između Grada Raba i Općine Lopar, te prema Ugovoru između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Dundova d.o.o. Rab i Grada Raba, krenulo u sanaciju odlagališta komunalnog otpada „Sorinj“ i izgradnju pretovarne stanice.Prema Izmjeni i dopuni lokacijske dozvole klasa: UP/I-350-05/14-04/1, klasa: 2170/1-03-07/3-14-17, od 01. prosinca 2014. godine, određeno je fazno građenje i to:

  • Faza 1 – Pretovarna stanica (ishođena je projektna dokumentacija – Glavni projekt, dobivene su sve potrebne suglasnosti na Glavni projekt, te je predan zahtjev za dobivanje građevinske dozvole);
  • Faza 2 – Reciklažno dvorište (ishođena je projektna dokumentacija – Glavni projekt, te se traže potrebne suglasnosti na Glavni projekt);
  • Faza 3 – Sanacija postojećeg odlagališta;
  • Faza 4 – Rezervirani prostor za obradu otpada.        

        Početak rada ŽCGO Marišćina se očekuje u travnju 2016. godine, a po važećoj zakonskoj regulativi, JLS mora zatvoriti odlagalište u roku od godine dana od dana službenog puštanja u rad ŽCGO, nakon čega će se sav nesortirani otpad odvoziti u središnje županijsko odlagalište Marišćina, a na Sorinju će biti pretovarna stanica i reciklažno dvorište.

 

CJELOVIT SUSTAV  GOSPODARENJA OTPADOM 

     Cjelovit sustav gospodarenja otpadom temelji se na smanjivanju količina proizvedenog otpada na mjestu njegovog nastanka, iskorištavanju vrijednih sastojaka u materijalne ili energetske svrhe te trajnom odlaganju uz strogu primjenu propisa.IVO koncept (Izbjegavanje – Vrednovanje – Odlaganje) postupanja s otpadom nalaže da se nakon odvojenog prikupljanja otpada na mjestu nastanka njegovi vrijedni sastojci iskorištavaju na odgovarajuću način, a ostali nesortirani otpad obrađuje jednim od postupaka mehaničko – biološke obrade (MBO). PGŽ će provoditi IVO koncept:

primarnim prikupljanjem komunalnog otpada putem posuda, eko – otoka, 

reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica te njegovim prijevozom do 

Županijskog centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina,

prihvatom, obradom i trajnim odlaganjem nesortiranog komunalnog otpada 

isključivo na lokaciji ŽCGO Marišćina,

 prihvatom i odlaganjem obrađenog industrijskog neopasnog otpada u 

posebnim dijelovima odlagališnog prostora na Marišćini. 

 

 

IZBJEGAVANJE 

   Prvi korak, sprječavanje nastajanja, usmjeren je na prevenciju nastajanja otpada, odnosno na proizvod. To znači da smanjujemo količine otpada već na „izvoru“, odnosno već prilikom proizvodnje, vodeći računa o dizajnu, materijalu i ambalaži proizvoda. Osim toga, svatko od nas na kućnom pragu može smanjiti količine otpada tako da sve ono što se može reciklirati (papir, plastika, metal…) odvajamo na odgovarajući način.

SMANJIVANJE

      Drugi korak, priprema za ponovno korištenje, podrazumijeva primjerice pranje staklenih boca nakon čega ih možemo ponovno koristi. Platnene vrećice također možemo višekratno upotrijebiti.

RECIKLIRANJE

   Treći korak, recikliranje, predviđa obradu otpada na način da se iz njega izdvoje sve korisne sirovine iz kojih nastaje novi proizvod. Ovaj je korak posebno važan jer su već neki materijali koji se koriste za proizvodnju pojedinih proizvoda toliko rijetki da ih moramo ponovno koristiti, odnosno reciklirati.

RAZVRSTAVANJE 

       Četvrti korak, energetska oporaba, predviđa korištenje onog otpada kojeg se ne može reciklirati ili ponovno upotrijebiti, za proizvodnju električne ili toplinske energije.

ODLAGANJE

        Peti korak, sigurno odlaganje, prihvatljiv je samo ako ni jedan od prethodnih koraka nije moguć. Odvojeno prikupljeni otpada predstavlja sirovinu koja se reciklira i vraća u oporabu.Našim i vašim trudom je potrebno povećati količinu odvojeno prikupljenog otpada i samim time smanjiti volumen miješanog komunalnog otpada kako bi u skoroj budućnosti manje otpada odvozili na centralno županijsko odlagalište otpada Marišćinu, što u konačnici predstavlja manji trošak za sve nas.Odvoz otpada na Marišćinu predstavljati će trošak kojeg samo svi zajedno možemo smanjiti.